PROF. DR. SC. STJEPAN SIROVEC, SVEĆENIK I SUDAC
U povodu 40. obljetnice svećeništva:
Rim 1972. – Sv.Križ Začretje 2012.

 

I. DJETINJSTVO, MLADOST I ŠKOLOVANJE ...

dr. Stjepan Sirovec

Svećenik, doktor humanističkih i bogoslovnih znanosti, sveučilišni profesor i sudac Metropolitanskog suda u Zagrebu, rodio se u subotu, 13. travnja (uoči Cvjetne nedjelje) 1946. u Švaljkovcu, općina Sv. Križ Začretje. Kršten je na Veliki ponedjeljak, 15. travnja u župnoj crkvi Uzvišenja Sv. Križa u Začretju. Krstio ga je tadašnji svetokriški župnik, velečasni Josip Škrlec, a kumovi su mu bili Franjo i Jelena Bakliža. Oni su bili kumovi na krštenju svoj njegovoj braći i sestrama.

Sin Julija i Dragice rođ. Majsec, koji su rodili osmero djece. Ima 3 brata i 4 sestre (Josip, Juraj, Mirko, Jelica, Marica, Zlatica i Verica). Stjepan polazi i završava Osnovnu školu u Začretju (1953.-1961.). Prvu svetu ispovijed i Pričest primio je u župnoj crkvi Sv. Križa u Začretju za vrijeme kapelana Ignacija (Naceka) Hrastić u srpnju 1956. godine. Sakrament sv. potvrde primio je na Duhove 1963. (2. lipnja) u zagrebačkoj prvostolnici po rukama biskupa dr. Josipa LACHA. Kum na firmi mu je bio tadašnji svetokriški župnik, velečasni Milan Tonžetić.

Gimnaziju prirodoslovnog smjera završio je u Krapini ispitom zrelosti u lipnju 1965. Njegov stric Slavko završio je Građansku školu u Krapini i to u prvoj generaciji od 1929. do 1933. godine i položio je tzv. Tečajni ispit. Stjepan se nakon mature kanio upisati na Medicinski fakultet i već je ispunio potrebne papire, da bi baš tada shvatio da je pozvan u svećenike. Drugi dan je upisao studij teologije na Rimokatoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i primljen za bogoslova Zagrebačke nadbiskupije.

4. b razred s učiteljem Vjekoslavom Biljanom (1957.)-Stjepan je u 1. redu, treći s desna 8.b  razred osnovne škole šk. god. 1960./61.-Stjepan stoji peti u redu slijeva

4. b razred s učiteljem Vjekoslavom Biljanom (1957.)-Stjepan je u 1. redu, treći s desna

8.b razred osnovne škole šk. god. 1960./61.-Stjepan stoji peti u redu slijeva


Studira filozofiju na Rimokatoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (KBF 1965.-1969.). Služi vojni rok u Sinju i Rajlovcu blizu Sarajeva (6+12 mjeseci).

Stjepan Sirovec s kolegama bogoslovima filozofima

Stjepan Sirovec s kolegama bogoslovima filozofima (u drugom redu 7. s desna), kardinalom Franjom Šeperom i poglavarima Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u dvorištu Bogoslovije, svibanj 1968. godine, neposredno prije Šeperova odlaska u Rim.

 

Na proljeće 1969.godine u zagrebačkoj katedrali prima niže redove: akolitat, egzorcitat, lektorat i ostariat, te tonzuru. U srpnju i kolovozu 1969. polazi „GOETHE INSTITUT“ u gradu Passau (Bavarska), na kojem usavršuje svoje poznavanje njemačkog jezika, kojega je dotada učio 8 godina (4 u osnovnoj i 4 u gimnaziji).

U rujnu 1969. odlazi - na prijedlog nadbiskupa i kardinala dra Franje Šepera - u Rim, da na Papinskom sveučilištu GREGORIANI i međunarodnom zavodu GERMANICUMU nastavi svoje školovanje. Za vrijeme ljetnih studentskih praznika kao praktikum radi u katoličkoj tiskari "Echter Verlag" u Würzburgu (srpanj-rujan 1968. - 1971.) i katoličkoj bolnici "St. Etienne" u Parizu (srpanj-kolovoz 1972.).

Kao pitomac Germansko-ugarskog zavoda (Germanicum et Hungaricum) studira na Filozofskom i Teološkom fakultetu Papinskog Grgurovskog sveučilišta u RIMU (Pontificia Università Gregoriana, 1969.-1980.). Tu postiže bakalaureat iz mudroslovnih (1970.) i bogoslovnih znanosti (1972. - kod nas diploma profesora filozofije i teologije). Red subđakonata podijelio mu je mons. Georg TEWES, pomoćni biskup u München-Freisingu 26. veljače 1972., a Sveti red đakonata primio je 18. ožujka 1972. (mons. Franjo Kuharić) u crkvi Sv. Petra Kanizija u Germanicumu. Pripada zadnjoj generaciji koja je primila red do-đakonata, jer je liturgijskom reformom Drugog Vatikanskog sabora taj red dokinut.

U utorak, 10.10.1972. u rimskoj bazilici Sv. Ignacija sa sedmoricom kolega (4 Nijemca, 2 Austrijanca i 1 Švicarac) zaređen je za svećenika po rukama bečkog nadbiskupa i kardinala dra Franza Königa. Kao mladomisničko geslo izabrao je misao iz knjige Mudrosti poglavlje 7. redak 15: "Neka mi dragi Bog dade govoriti kako me savjetovao i misliti misli dostojne darova njegovih, jer on je vođa svih mudraca...".

Nakon svećeničkog ređenja zamjenjuje župnike za vrijeme godišnjih odmora: u SCHWIEBERDINGENU (1973.) i STUTTGART-VAHINGENU (1974. i 1975.), župa Krista Kralja - biskupija Rottenburg - Stuttgart; DORTMUND-APLERBECKU (1978., 1979. i 1980.), župa Sv. Ewalda – nadbiskupija Paderborn; župa Uzvišenja Svetog Križa u MENDENU (1977.) i Majke Božje u KEVAELARU (1977.), biskupija Münster; župa Majke Božje u SARNENU, biskupija Luzern u Švicarskoj (1976.).

Svoju Prvu Sv. Misu slavi sutradan, u srijedu, 11. listopada u hrvatskoj nacionalnoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu. Zagrebačku Mladu misu slavi u župnoj crkvi Sv. Blaža na Božić 1972. godine, svoju Mladu misu u Njemačkoj slavi na USKRS 1973. u hrvatskoj katoličkoj misiji u Würzburgu, dok Zavičajnu Mladu misu slavi u nedjelju, 1. srpnja 1973. na trgu pred župnom crkvom Sv. Križa u svom rodnom Začretju.

Bogoslov Stjepan Sirovec u tradicionalnoj crvenoj reverendi Germaničara

Bogoslov Stjepan Sirovec u tradicionalnoj crvenoj reverendi Germaničara, Germanicum 1970.

 

Odmah po svećeničkom ređenju imenovan je kapelanom u ljetnikovcu Germanicuma "SAN PASTORE" i nadležnoj župi Sv. Andrije apostola u Gallicanu. Kapelansku službu vrši samo subotom i nedjeljom – uglavnom okuplja i katehizira mlade, studente i radničku omladinu.

Magisterij iz bogoslovnih znanosti sa specijalizacijom u ćudorednom bogoslovlju, Sirovec postiže završnim ispitom i obranom magistarskog rada u lipnju 1975.: Absolutheit und Geschichtlichkeit sittlicher Handlungsnormen innerhalb der deutschen katholischen Moraltheologie der letzten zehn Jahre (1964.-1974.), Rim-PUG 1975., u strojopisu 167 stranica (Apsolutnost i relativnost ćudorednih moralnih normi unutar moralne teologije njemačkih katoličkih moralista posljednjih 10 godina: 1965.-1975.).

 

Doktorat iz humanističkih i bogoslovnih znanosti u istoj specijalizaciji postiže obranom disertacije 11. lipnja 1980. Radnja je pisana i u cijelosti objavljena na njemačkom jeziku u poznatom znanstvenom nizu "Abhandlungen zur Sozialethik'" br. 19 pod naslovom: Ethik und Meta-ethik im jugoslawischen Marxismus. Analyse und Vergleich mit katholischen Positionen, Ferdinand Schöningh Verlag, Paderborn, München, Wien und Zürich 1982., 420 stranica (Etika i meta-etika u jugoslavenskom marksizmu. Analiza i usporedba s katoličkim stavovima, naklada 1.000 primjeraka).

II. SVEĆENIK, KAPELAN, SUBSIDIJAR, VJEROUČITELJ I ŽUPNIK

Karta

U lipnju 1980. se vraća u Zagreb i biva imenovan kapelanom u župi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, gdje ostaje do rujna 1984. Sa skupinom povjesničara radi na pripremi i izdanju monografije o crkvi i župi Sv. Marka.

Dvije zanimljivosti iz Sirovčevog pastoralnog rada u župi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu.

Kad je u siječnju 1983. godine umro dr. Vladimir Bakarić na dan ukopa su njegovi posmrtni ostaci bili izloženi u predvorju Sabornice, u neposrednom susjedstvu Župnog dvora i Župnog ureda Sv. Marka. Dugi red građana čekao je da oda poštovanje pokojniku. Tada i Sirovec pomisli - kako bi bilo, da i on kao najbliži susjed, pođe u Sabornicu i pomoli se za pokoj Bakarićeve duše. Obukao je reverendu, roketu i svećeničku štolu i pola sata prije službenog početka sprovoda došao je pred glavna vrata Sabornice, a dežurni policajac mu reče: "Velečasni, samo malo pričekajte, dok ovi što su unutra završe svoj ophod". Nakon toga mu je otvorio vrata i iza njega više nije pustio nikoga u Sabornicu. Počasnu su stražu oko pokojnikova tijela tada držali najviši savezni i republički dužnosnici, a dr. Sirovec je polu glasno izmolio sve molitve predviđene za sprovod. Na kraju je pokojnikovo tijelo - po običaju - poškropio i blagoslovljenom vodom. Trebalo je vidjeti njihove poglede - očito nisu mogli vjerovati da je to stvarnost; prije im se činilo da sanjaju. Nikad nije doznao što su organizatori sprovoda kod toga mislili - da li su pretpostavili da ga je netko od rodbine pozvao ili nešto drugo, ne zna. Nakon sprovoda se nitko od njih ni od rodbine nije oglasio, niti da mu zahvali, ali isto tako niti da ga kritizira, što je službeno kao svećenik došao na sprovod. Do danas je ostala tajna, kako to da je dežurni policajac (tada zapravo milicajac) tako uljudno i tako sigurno zaustavio red naroda i propustio svećenika preko reda u Sabornicu, a da ga uopće ne pita, tko ga je pozvao. Dežurni je očito bio siguran da je svećenik od nekoga bio pozvan.

Te iste godine – 1983. - je u crkvi Sv. Marka vjenčano 365 parova mladenaca, tj. u prosjeku svaki dan po dvoje mladenaca. Oko 100 mladenaca su u te 4 godine tek ovdje, u vrijeme priprave za ženidbu, primili sakramente kršćanske inicijacije - Krštenje, Sv. Potvrdu i Sv. Pričest. Pripravu za ženidbu su mladenci primali na Seminaru za ulazak odraslih u Crkvu kojega je dr. Sirovec utemeljio pri župnoj crkvi Sv.Marka na Griču, a održavali su se dva puta godišnje: kroz adventsko i korizmeno vrijeme. Sudionici nisu bili samo s područja ove župe, već iz cijeloga grada Zagreba.

Od jeseni 1984. je duhovni pomoćnik (subsidijar) župniku dru Antunu GRŠČIĆU u župi Sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi u Zagrebu. U svibnju 1987. imenovan je župnikom spomenute župe. Ljeti 1990. sa skupinom suradnika piše i izdaje monografiju o župi i crkvi Sv. Ivana Krstitelja, koja za 7 godina izlazi u drugom i proširenom izdanju: SVETI IVAN KRSTITELJ, Župa Sv.Ivana Zagreb 1997., 300 stranica s mnoštvom fotografija u bojama. Uz pomoć svojih župljana obnavlja fasadu župne crkve i dviju kapela (Majke Božje i Sv.Dizme), vraća bakreni krov župnoj crkvi, koji joj je oduzet pri kraju Prvog svjetskog rata, obnavlja svetište crkve u koncilskom duhu (novi koncilski oltar i ambon od stare hrastovine), te u cijelosti obnavlja župnu rezidenciju - župni dvor, kao i cintor oko njega.

Svećenici i ministranti nakon svečane sv. mise ustoličenja novog novoveškog župnika dr. Stjepana Sirovca Župnik dr. Stjepan Sirovec, firmanici, njihovi roditelji i kumovi na Duhove

Svećenici i ministranti nakon svečane sv. mise ustoličenja novog novoveškog župnika dr. Stjepana Sirovca, 10. svibnja 1987. pred župnom kućom u Novoj Vesi u Zagrebu

Župnik dr. Stjepan Sirovec, firmanici, njihovi roditelji i kumovi na Duhove, 22. svibnja 1988. pred župnom kućom u Novoj Vesi. Pokraj župnika Damir Mejovšek, poznati glumac

 

U povodu 650.obljetnice župe 1997.godine na glavnom ulazu cintora postavlja dvije spomen ploče od granita s najvažnijim događajima i datumima iz života župe i crkve. Kao spomen na proglašenje blaženim zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Alojzija Viktora Stepinca, u subotu, 3. listopada 1998. postavlja brončano poprsje Blaženika i pape Ivana Pavla II. u nišu iznad glavnih vrata na kapeli Majke Božje u Novoj Vesi - rad akademskog kipara Vlade Radasa. Svih ovih 22 godine pastoralnog rada u župama Sv. Marka i Sv. Ivana osobito se posvećuje osobnom radu i susretima sa svojim župljanima, kako tijekom cijele godine, tako posebno za vrijeme godišnjih pohoda obiteljima u božićnom vremenu.

Kapela Sv. Stjepana u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu

Kapela Sv. Stjepana u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu – kardinal Franjo Kuharić sa slavljenicima 20. obljetnice svećeničkog ređenja, 25. lipnja 1992. godine; prvi red s lijeva: Alozije Žlebečić, Milan Juranić, dr. Đuro Zalar i Ivan Zlodi; drugi red s lijeva: Stjepan Bradica, dr. Nikola Hohnjec, dr. Stjepan Sirovec, dr. Antun Škvorčević, Stjepan Đurić i Josip Rački

Prvih godina uvođenja vjeronauka u škole držao je vjeronauk osmim razredima osnovnih škola "Ivan Goran Kovačić'" i „Ksaver Šandor Đalski“, te u dvije srednje škole: Srednjoj medicinskoj školi u Mlinarskoj ulici i u Jezičnoj gimnaziji na Šalati (Mesićeva ulica), a od 1990. do 1997. je profesor kršćanske etike na Nadbiskupskoj klasičnoj• gimnaziji s pravom javnosti na Šalati (Voćarska cesta).

Župa Sv. Marka Evanđeliste na Gornjem gradu je tada imala oko 15.000 katolika, a župa Sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi oko 10.000. U župi Sv. Marka je u to vrijeme za blagoslov kuća i obitelji svećenika u svoj dom primalo oko 300 obitelji, a u župi Sv. Ivana na početku, tj. u zimi 1984/85., samo oko 100-tinjak obitelji. Posljednje godine Sirovčeve župničke službe u toj župi, tj. 2001/02. je blagoslov obitelji i stana primilo oko 1.000 obitelji.

Evo koliko je sakramenata vlč. dr. Sirovec podijelio u ove dvije župe i u svojoj rodnoj župi Sv.Križa u Začretju, gdje je od rujna 2006. godine na službi duhovnog pomoćnika.

1. Župa Sv.Marka u Zagrebu, rujan 1980. do rujna 1984. godine:

Krštenih 235:4=58 godišnje; vjenčanih 530 parova:4=132 para mladenaca godišnje; Prva Sv.Pričest i Sv. Potvrda (priprava) godišnje po 30 u prosjeku; sprovoda 487:4=97 godišnje. Ispovijeđenih 4000:4=1000 godišnje.

2. Župa Sv.Ivana Krstitelja, rujan 1984. do rujna 2002. godine:

Krštenih 1.080:18=60 godišnje; prvopričesnika 958:18=63 godišnje; krizmanika 828:18=56 godišnje; vjenčanih 537 parova mladenaca:18=35 parova ili 70 –tero mladenaca godišnje; providiranih (podjela sv.sakramenata bolesnima) 872:18=58 godišnje; ispovijeđenih 14000:18=500 godišnje; sprovoda 1.654:18=92 godišnje.

3. Župa Uzvišenja Svetog Križa u Začretju, rujan 2006. do prosinca 2011. godine:

Krštenih 267:5=53 godišnje; vjenčanih 56 parova ili 112 mladenaca:5=22 mladenca godišnje; ispovijeđenih 5000:5=1000 godišnje; sprovoda 152:5=30 godišnje.

Ukupno, u 30 godina svećeničke službe u Zagrebu i u Svetom Križu krštenika ima 1.587, prvopričesnika 1.070, pripravio 948 krizmanika, vjenčanih 1.123 para (2.246 mladenaca), providiranih 900 (Bolesničko pomazanje) i 2.292 sprovoda. Za vrijeme 8 godina postdiplomskog studija u RIMU kao svećenik slavio je svakog dana Euharistiju, a nedjeljom i blagdanima i propovijedao te po potrebi ispovijedao.

Župnik dr. Stjepan Sirovec s nuncijem Giuliom Einaudi

Župnik dr. Stjepan Sirovec s nuncijem Giuliom Einaudi u samostanu «Antunovac», provincijalnoj kući sestara «Služavki Maloga Isusa» Zagrebačke provincije, 24.06.2001.

 

Službu župnika župe Sv. Ivana obavlja do kraja kolovoza 2002. godine, kada odlazi na Kaptol i posvećuje se profesorskom i sudačkom poslu.

Do svršetka 2011. dr. Sirovec je slavio oko 20.000 Sv.Misa i podijelio oko 600.000 Svetih Pričesti. Redovito svaki svećenik svakog dana slavi po jednu Sv. Misu (do svoje Zlatne Mise, tj. u 50 godina svećeničke službe proslavi 18.250 Misa), ali kad služba to zahtijeva može svakog dana slaviti po dvije, a svake nedjelje i zapovijedanog blagdana po tri Sv.Mise. Tako je dr. Sirovec u 15 godina svoje župničke službe u Novoj Vesi svakog dana slavio po dvije Sv.Mise, a svake nedjelje i zapovijedanog blagdana po tri.

III. SVEUČILIŠNI PROFESOR I SUDAC

Akademske godine 1981/82. počeo predavati Osnovno moralno bogoslovIje na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove na Jordanovcu, koji je afilirani (pridruženi) studij Papinskog sveučilišta "Gregoriana"' u Rimu. Utemeljuje i vodi Seminar za uvođenje odraslih u kršćanstvo i Seminar za etičko-religioznu izobrazbu katoličkih liječnika. Od 1981. do 1987. je pročelnik Seminara za trajnu izobrazbu pastoralnog klera Zagrebačke nadbiskupije (post diplomski studij).

Na Seminaru za trajno obrazovanje svećenika Zagrebačke nadbiskupije 1981/82. održano je 30 jednodnevnih tečajeva sa 600 sudionika; 1982/83. - 24 tečaja s 500 sudionika; 1983/84. bila su 23 tečaja s 650 sudionika; 1884/85. – 17 tečajeva s 350 sudionika i 1985/86. održano je samo 7 tečajeva sa 170 sudionika. Tečajevi su održavani po regionalnim i dekanatskim središtima Nadbiskupije, a uz voditelja svaki put je sudjelovao još jedan profesor Bogoslovnog fakulteta.

Odlaskom isusovca prof. Ivana Fučeka u Rim za profesora moralnog bogoslovlja na Gregoriani, prof. Sirovec preuzima katedru ćudorednog bogoslovlja na istom učilištu (1982.-1986.). Predaje Osnovno i Posebno moralno bogoslovlje. Godine 1983. imenovan je na prijedlog prof. dr. Marijana Valkovića honorarnim, a 1986. veliki kancelar KBF-a imenuje ga redovitim profesorom moralnog bogoslovlja na Institutu za teološku kulturu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Sudjelovao je na Međunarodnom simpoziju o ljudskim pravima što ga je organizirao Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu 3. i 4. prosinca 1982. Sva predavanja i diskusije objavljeni su u «Obnovljenom Životu» br. 3-4/1983. Njegovo predavanje pod naslovom: «Ljudska prava u jugoslavenskih marksista» nalazi se na str. 260 -270, dok se diskusija nalazi na stranicama 300-311. U jesen 1983. sudjelovao na simpoziju o pobudnici Ivana Pavla II., Obiteljska zajednica (Familiaris consortio) u Đakovu i održao predavanje: Moralno-pastoralna problematika specifičnih slučajeva u pastoralu braka i obitelji (FC brojevi 77-86). Sva predavanja s tog znanstvenog skupa objavljena su u zborniku: Obitelji, postani što jesi, Đakovo 1984. Sirovčevo predavanje nalazi se na stranicama 168-180. Za čitatelje Glasnika Srca Isusova i Marijina, brojevi 1-4 /1990. komentirao je pobudnicu pape Ivana Pavla II., Vjernici laici pod naslovom: Poziv i poslanje laika u Crkvi i u svijetu, br. 1 i 2 te Dostojanstvo i poslanje žene u Crkvi i u svijetu, br. 3 i 4 i u Sirovčevoj knjizi: SVETI IVAN KRSTITELJ, Zagreb 1990., 191-198, 199-206.

dr. Stjepan Sirovec

Od 1983. do 1995. bio je redoviti član Svjetskog društva etičara "SOCIETAS ETHICA"" i sudjelovao na nekoliko njegovih simpozija (Dubrovnik, Bozen-Brixen, Canterbury i Lund), kao i na 3 simpozija moralista s njemačkog jezičnog područja (Münster, Trier i Bonn), te redovito na godišnjim simpozijima profesora filozofije i teologije visokih i viših teoloških učilišta Crkve u Hrvata.

Nakon objavljivanja monografije o Svetom Ivanu Krstitelju 9. kolovoza 1990. godine dobio je pisani poziv dekana Teološkog fakulteta Sveučilišta u Münsteru, prof. dr. Heriberta Vorgrimlera, da nakon umirovljenja prof. dr. Brune Schüllera - isusovca, preuzme katedru moralne teologije na spomenutom fakultetu.

Poziv prof.dr. Vorgrimlera glasi:

„Veoma poštovani gospodine i kolega dr.Sirovec, naš Teološki fakultet u Münsteru traži za travanj 1991. nasljednika prof. Brune Schüllera, isusovca, kao profesora moralnog bogoslovlja. Budući da sam predsjednik komisije za raspisani natječaj, u ime iste komisije upućujem Vam upit da li ste zainteresirani za ovo profesorsko mjesto. Prema našim starim akademskim običajima – ako bi Vaš odgovor bio pozitivan – pozivam Vas da početkom zimskog semestra (od sredine listopada do sredine prosinca) održite kod nas nastupno predavanje s diskusijom. Temu možete slobodno izabrati. Radujem se Vašem skorom odgovoru i upućujem Vam najbolje želje i prijateljske pozdrave!

Vaš Heribert Vorgrimler, v.r.

(Izvorni njemački tekst pisma vidi u njegovoj knjizi: SVETI IVAN KRSTITELJ, Župa Sv.Ivana Zagreb 1997, str.284).

Portret

Dok je profesorski zbor Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) jednoglasno podržao Sirovčev odlazak u Münster, dotle je tadašnji kancelar fakulteta bio mišljenja da je bolje da on i dalje ostane u Zagrebu. Na Institutu za teološku kulturu prof.dr.sc. Sirovec poučava cjelokupno moralno bogoslovIje, drži i organizira ispite, vodi seminare i mentor je pri izradbi magistarskih i diplomskih radova (oko 100 na više od 7.000 stranica, vidi dolje Popis radova). U dva četverogodišnja mandata bio je član Vijeća za nevjernike i u jednom mandatu član Vijeća za obitelj pri Biskupskoj Konferenciji.

Od 1987. do 2000. godine bio je sudac na Ženidbenom sudu za Zagrebačku nadbiskupiju, a od 2002. do 2006. sudac je na Metropolitanskom sudu u Zagrebu (crkveni sud za biskupije: Zagreb, Đakovo, Križevci, Požega i Varaždin).

U srpnju mjesecu 2003. i u lipnju 2004. na Međunarodnim susretima Germaničara u Zagrebu (40 sudionika) i Freisingu (85 sudionika) održao je na njemačkom jeziku predavanja o Germaničarima Hrvatima, posebno onim znamenitijima koji su živjeli i umrli na glasu svetosti. Iz tih tekstova je nastala njegova nova knjiga: HRVATI I GERMANICUM.

U veljači 2006. je izabran i imenovan redovitim članom Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "TKALČIĆ'". U rujnu iste godine, radi zdravstvenih poteškoća zahvalio se na profesorskoj i sudačkoj službi na Kaptolu, te je po vlastitoj želji imenovan subsidijarom (duhovnim pomoćnikom) u njegovoj rodnoj župi Sveti Križ Začretje.

Napisao je i objavio sljedeće knjige i članke:

  1. Ethik und Meta-ethik im jugoslawischen Marxismus, Ferdinand Schöningh Verlag, Paderborn, München, Wien und Zürich 1982, 420 stranica; naklada 1.000 primjeraka;
  2. Sveti Ivan Krstitelj – zaštitnik Hrvata, Župa Sv.Ivana Zagreb 1990, 260 str;
  3. Osnovno moralno bogoslovlje, ITK KBF-a Zagreb 1994., 100 stranica (skripta);
  4. Katoličko moralno bogoslovlje, Rkt. župa Sv. Ivana, Zagreb 1995., 280 stranica;
  5. Sveti Ivan Krstitelj, Župa Sv.Ivana Zagreb 1997., 300 stranica; naklada 1.000 pr;
  6. Hrvati i Germanicum. U povodu 450. obljetnice zavoda Germanicum et Hungaricum u Rimu: 1552-2002., FTI Zagreb 2004., 230 str. (60 stranica na njemačkom jeziku!); naklada 1.000 primjeraka;
  7. Monografija Sveti Križ Začretje 1334. - 2004. (670. obljetnica) sa suradnicima, Rkt. župa, Općina i Osnovna škola Sv. Križ Začretje 2005, 270 str., naklada 1.000;
  8. Etička misao u Svetom Pismu, ITKL KBF-a Zagreb 2006., 160 stranica (skripta);
  9. Rkt. župa i župna crkva Sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu – višebojna, bogato ilustrirana brošura od 10 str., koja je objavljena u povodu 650. obljetnice župe, odnosno 200. obljetnice sadašnje župne crkve, naklada 5.000 primjeraka.

Čitatelji često pitaju, koja je knjiga autoru najdraža ili koju drži najvažnijom u svom opusu? Pisci obično odgovaraju: to vam je kao kad biste roditelje pitali, koje im je dijete najdraže i koje najviše vole? Iako znamo odgovor većine roditelja, a to znači onda i pisaca, ipak isto tako znamo da je jedno od djece roditeljima srcu najviše priraslo, tj. da im je najdraže i obično je to najmlađe, kojega zovemo Benjamin. Može se tako uvjetno reći, da je dru Sirovcu najvažnija njegova prva knjiga, koju mu je otvorila vrata radu na Sveučilištu, a najdraža mu je dosada sigurno ona zasada posljednja o njegovoj rodnoj župi.

Usp. Dr. Stjepan SIROVEC, Mladen RAJAČIĆ i suradnici, MONOGRAFIJA SVETI KRIŽ ZAČRETJE 1334-2004 (670. obljetnica), Sveti Križ Začretje 2005, 56-57,231-239,270.

Članci i studije:

  1. Collegium Germanicum et Hungaricum u Rimu, u: Bilten župe Sv.Križ-Začretje, br. 4/1977, 15-16, naklada 2.000 primjeraka;
  2. Razmišljanje o nedjeljnom bogoslužju, isto, br.5/1977, 4-5; naklada 2.000 prim;
  3. Symbol für Kroatien und die Welt. Zum 20. Jahrestag des kroatischen Bekennerkardinals Alojzije Viktor STEPINAC, in: Korrespondenzblatt (ROM), Nr.87 (1980), 48-57(naklada 1.000 primjeraka) i u skraćenom obliku u: Würzburger Sonntagsblatt od 10. veljače 1980. – središnje 4 stranice (15-18) s fotografijama, naklada 30.000 primjeraka;
  4. Prikaz doktorske disertacije ETHIK UND METAETHIK, u: Službeni Vjesnik Zagrebačke nadbiskupije, br. 10 (1980), 314-319, naklada 500 primjeraka;
  5. Ljudska prava u jugoslavenskih marksista, u: Obnovljeni Život (=OŽ), 3-4(1983), 260-270 i diskusija na stranicama 300-311, naklada 1.500 primjeraka;
  6. Moralno-pastoralna problematika specifičnih slučajeva u pastoralu braka i obitelji, u knjizi Obitelji, postani što jesi, Đakovo 1984, 168-180; naklada 2.000 primjeraka;
  7. Komentar enciklike pape Ivana Pavla II. Vjernici laici, u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, br. 1-4(1990) – naklada oko 20.000 primjeraka po broju;
  8. Etika i meta-etika u suvremenoj marksističkoj misli, u: Katoličko moralno bogoslovlje, Zagreb 1995, 248-260, naklada 2.000 primjeraka;
  9. Zur Seligsprechung des kroatischen Märtyrerkardinals Alojzije V. Stepinac, in: Korrespondenzblatt 108, Rim 1999, 56-69, naklada 1.000 primjeraka;
  10. Vier ehrwürdige Kroaten-Germaniker im 20. Jahrhundert, in: Korrespondenzblatt 113, Rim 2004, 80-88, naklada 1.000 primjeraka.

Recenzije i prikazi njegovih knjiga:

1. Ethik und Metaethik:

  1. Martin VIDOVIĆ u: Glas Koncila, 29.06.1980. str.14 i na Radiju Vatikan, Hrvatska sekcija, 14.06.1980;
  2. Mr.sc. Stjepan SIROVEC u AKSI od 4.12.1981. str.9;
  3. Milan KANGRGA u: Ethik und Metaethik, str. 13-15 i hrvatski tekst u: Katoličko moralno bogoslovlje, 262-264;
  4. Mr.sc. Stjepan SIROVEC u: Službeni Vjesnik Zagrebačke nadbiskupije, br. 10(1980.), 314-319;
  5. UREDNIŠTVO GK u rubrici Pročitali smo, u: GK br.4/1983., 13.veljače 1983;
  6. Prof.dr.sc. Stjepan SIROVEC u AKSI, listopad 1983;
  7. Franz FURGER, Theologie – Praxis, in: Schweizer Kirchenzeitung 151(1983), 474-475;
  8. Julius OSWALD, in: Theologie und Philosophie 61(1986), 467-468;
  9. Georg STADTMÜLLER, in: Das historisch-politische Buch, Nr.8/1983;
  10. RIC-CERDIC Nr. 1/1983;
  11. Werner WOLBERT, in: Theologische Revue Nr.2/1984, 140-141;
  12. Günter MASCHKE, Marxismus für die Sommerferien, in: Franfurter Allgemeine Zeitung, 5.September 1984, S. 11;
  13. Salvatore PRIVITERA, in: Rivista di teologia morale, nr. 62/1984;
  14. Anton STRES, in: Bogoslovni Vestnik, br. 4/1983, 351-354;
  15. Fernando JOVEN, in: Estudio Augustiano, nr.18/1983;
  16. Slavko ESEŠ, U potrazi za zajedničkim zavičajem (=ethosom), u: Obnovljeni Život br.1/1984, 72-92;
  17. Žarko PUHOVSKI, u: Filozofska istraživanja, br. 7/1983, 130-131;
  18. Lino VELJAK, u: Naše teme, br.12/1984, 3098-3102;
  19. Josip BALOBAN, Etika u jugoslavenskom marksizmu, u: Svesci br.56/1984, 84-86.

2. Sveti Ivan Krstitelj – zaštitnik Hrvata:

  1. Dr. sc. fra Karlo JURIŠIĆ, Otvorena vrata u povijest starodrevne župe i crkve Sv. Ivana Krstitelja u zagrebačkoj Novoj Vesi (1790-1990), u: Služba Božja, br. 3/1991, str. 222-228;
  2. Prof.dr.sc. Miljenko BELIĆ, Župna crkva Sv.Ivana Krstitelja u Zagrebu (1790-1990), u: Obnovljeni Život, br.5/1990, 448-449;
  3. Marina BENČIĆ u: List mladih „MI“, br.6/1991, str. 14;
  4. Glavni UREDNIK, Sveti Ivan u Novoj Vesi, u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, br.6/1990, 198-199;
  5. Krešimir KRISTIĆ, Zagrebački hramovi humanosti, u: Večernji List, 30.12.1991. i 2.1.1992, str. 28;

3. Katoličko moralno bogoslovlje:

  1. Andrej RORA, Razgovor s doktorom teologije Stjepanom SIROVCEM, autorom knjige „KMB“, u: zagrebačkom tjedniku „Panorama“, 2. travnja 1995, str. 4-6 i u knjizi „Sveti Ivan Krstitelj“, Zagreb 1997, 31-37;
  2. Prof.dr.sc. Tomislav JOZIĆ, u: Crkva u svijetu, 30/1995, 332-335;
  3. Dr.sc. Stanislav VITKOVIĆ, u: Marulić 29/1996, 607-608;
  4. Docent dr.sc. Mladen GARAŠIĆ, Knjiga, koju smo dugo čekali, u: Obnovljeni Život 51/1996, 462-465;5. Mr.sc. Damir HRŠAK u: List mladih „MI“, br.6/1995, str.9;
  5. Mr.sc. Damir HRŠAK u: List mladih „MI“, br.6/1995, str.9;

4. Sveti Ivan Krstitelj:

  1. Prof.dr.sc.Marijan BIŠKUP, u: Croatica Christiana Periodica, 40/1997, 198-199;
  2. UREDNIŠTVO u rubrici „Nove knjige“, u: Hrvatski zemljopis, br. 27/listopad 1997, 6;
  3. Suzana CIGANOVIĆ, u: Obnovljeni Život 53/1998, str. 511;
  4. Nenad PISKAČ, u: Hrvtasko Slovo, 14.srpnja 1998, str.14 s fotografijom naslovnice;
  5. Prof. Tomislav SALOPEK, Sveobuhvatna monografija, u: List mladih „MI“, Zbor 12/1998, str. 17
  6. Prof. Nevenka NEKIĆ, u: Marulić 31/1998, str. 301;
  7. Prof.mr.sc. Vlado VLADIĆ, u: Bogoslovska Smotra 70/2000, 165-166;

5. Hrvati i Germanicum:

  1. Karmela JELIĆ (K.J.), Knjiga sveučilišnog profesora i suca Metropolitanskog suda u Zagrebu objavljena u povodu 450. obljetnice Papinskoga zavoda „Germanicum et Hungaricum“ u Rimu, u: IKA, br. 7/2004, od 18. veljače 2004, str. 32;
  2. Prof. Darko GRDEN, u: Glas Koncila, br. 9/2004, 29. veljače 2004, str. 21;
  3. Prof.dr.sc. Nikola HOHNJEC, u: Bogoslovska Smotra 74/2004, 336-338;
  4. Dr. sc. Stanislav VITKOVIĆ, u: Marulić 37/2004, 604-605;
  5. Dr. sc. Ante ŠKEGRO, u: Katolički Tjednik (Sarajevo), br. 28, 11.07.2004, str. 38;
  6. Dipl. ing. Branko KORBAR, u: Crkva u svijetu, br. 3/2004, 441-444;
  7. Dipl. teolog Ivan CINDORI, u: Obnovljeni Život, br. 4/2004, 533-534;
  8. Henrieta ZAJEC, Knjiga mjeseca, u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, br.2/2005, 29.

6. Monografija Sveti Križ Začretje 1334-2004 ( 670.obljetnica):

  1. Ivan KOVAČIĆ, Izdana svetokriška monografija, u: Zagorski List, br.100/2005, 16.09. 2005, str. 12-13 s fotografijama;
  2. Darko GRDEN, Sveti Križ Začretje danas, u: Glas Koncila br.39/2005, 25.09.2005, str. 27, sa svjetlopisom naslovnice monografije;
  3. Karmela JELIĆ, Objavljena monografija Sv. Križ Začretje, u: IKA br.41/2005, 12.10. 2005, str. 35;
  4. Dr.sc. Stjepan KOŽUL, Tri knjige doktora Stjepana SIROVCA (Sveti Ivan Krstitelj, Hrvati i Germanicum, Monografija Sveti Križ Začretje), u: Tkalčić br.9/05,698-705;
  5. Prof.dr.sc. Štefanija POPOVIĆ, u: Bogoslovska Smotra, br. 1/2006;
  6. Dipl.ing.Branko KORBAR, Zašto pisati monografiju, u: Crkva u svijetu, 41/2006, 400-402;
  7. Dr. sc. Vlado VLADIĆ, u: Obnovljeni Život, br. 1/2006, 132-133;
  8. Prof.dr.sc. Marijan BIŠKUP, u: Croatica Christiana Periodica, br.56/2005, str.279;
  9. Dr.sc. Stanislav VITKOVIĆ, u: Marulić br.2/2006, 399-401;
  10. UREDNIŠTVO u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, br.11/2005, str.30 sa svjetlopisom naslovnice monografije;
  11. UREDNIŠTVO u: Katolički Tjednik (Sarajevo), br.43/2005, str. 43 sa svjetlopisom naslovnice monografije.

Pet od ovih 6 knjiga objavljeno je u nakladi od 1.000 primjeraka, jedino je „Katoličko moralno bogoslovlje“ objavljeno u 2.000 primjeraka, dakle 6 knjiga u 7.000 primjeraka. Svih 6 knjiga zajedno imaju 1.500 stranica, ili svaka u prosjeku ima oko 250 stranica. Ako 7.000 primjeraka knjiga pomnožimo s 250 stranica, koliko u prosjeku ima svaka knjiga, onda dobijemo broj od oko 10 milijuna otisnutih ili objavljenih stranica.

Ono što nažalost ili na radost ne možemo pomnožiti ni podijeliti jest koliko je stranica doista pročitano i od koliko čitatelja, što bi itekako bilo zanimljivo i važno znati za svakog pisca knjiga. Svaki se pisac nada da je svojim knjigama ili člancima pomogao čitateljima bolje i lakše spoznati, upoznati i razumjeti sadržaje o kojima je pisao.

IV. SPOMENAR ili DNEVNIK

Dnevnik važnijih dogođaja u svijetu i u Hrvatskoj od 1987. do 2004. – 15 svezaka po 400 stranica velikog formata 25X35 cm, rukopis, fotografije, novinski članci i fotokopije važnijih dokumenata dio su privatne Sirovčeve knjižnice, koja dosada broji oko 3.000 svezaka knjiga i časopisa (Bogoslovska Smotra, Crkva u svijetu, Obnovljeni život, Tkalčić, Diacovoviensia (Đakovački Teološki časopis), Riječki Teološki časopis, Marulić, Sveta Cecilija, Živo Vrelo, Vjesnik blaženoga biskupa Augustina Kažotića, Blaženi Alojzije STEPINAC, Stepinčev Krašić, Vjesnik Sluge Božjega biskupa Josipa Langa, Vjesnik Sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera, Communio, La Gregoriana; Korrespondenzblatt (Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum), L'Osservatore Romano (edizione settimanale in lingua italiana), Kana, Veritas, Glasnik Srca Isusova i Marijina. Tu svoju knjižnicu dr. Sirovec je poklonio ŽUPSKOJ KNJIŽNICI svoje rodne župe Uzvišenja Svetoga Križa u Začretju.

Od 2004. dr. Sirovec piše svoj Spomenar ili Dnevnik na računalu, format A4:

  • Dnevnik od 2004. do 2007. - stranice 1 do 500 = 1.svezak;
  • Dnevnik 2008. - stranice 501 do 646 = 2.svezak;
  • Dnevnik 2009. - stranice 647 do 813 = 3.svezak;
  • Dnevnik 2010. - stranice 814 do 882 = 4.svezak;
  • Dnevnik 2011. - stranice 883 do 1065 = 5.svezak;
  • Dnevnik 2012. - stranice 1066 do 1304 = 6.svezak;
  • Dnevnik 2013. - stranice 1305 do 1529 = 7.svezak.

V. LITERATURA, RAZGOVORI I NOVINSKI ČLANCI

  1. DRAGANOVIĆ, prof.dr. Krunoslav, Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji 1975., BKJ-e Zagreb 1975, 1.166 stranica, str. 1.157;
  2. PETRIĆ, Tomislav (urednik), Šematizam Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb 1990, 140 stranica; str. 24 sudac, str. 30 profesor, str. 89 župnik i str. 129 osnovni podaci;
  3. PETRIĆ, mr.sc. Tomislav (urednik), Šematizam Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb 1996, 370 stranica; str. 37 sudac, str. 44 profesor, str. 57-58 župnik i str. 236 ime i prezime u abecednom popisu svećenika Zagrebačke nadbiskupije;
  4. Acht Theologen des Germanicums zu Priestern geweiht, in: L'Osservatore Romano, deutsche Ausgabe, Nr. 42, vom 20. Oktober 1972, S. 12 mit 4 Photos;
  5. HOLZAPFEL, Dr. Helmut, Primiz in Kroatien, in: Würzburger Sonntagsblatt vom 29. Jul 1973, 16-17, mit 7 Photos;
  6. WP Gesprächpartner Stefan SIROVEC: Sauerland lehrreich, in: Westfallenpost, Montag, 8. August 1977;
  7. UREDNIŠTVO GK, Na čemu smo nakon 20 godina: Mladi teolozi (Hohnjec, Marasović, Sirovec, Schneider i Vukoja) za okruglim stolom GK, u: GK br. 5/1983 (ukupno 500. jubilarni broj), od 27. veljače 1983., str. 19, 11 i 14 i nastavak u br. 7/83, str. 9-10;
  8. LONČAREVIĆ, Juraj, Razgovor s drom Stjepanom Sirovcem, u: VERITAS br. 5/1984, str. 10-11 i 27 s fotografijom;
  9. SIROVEC Stjepan, u: S.S. Sveti Ivan Krstitelj – zaštitnik Hrvata, Zagreb 1990, str. 174-176 i u drugom proširenom izdanju Sveti Ivan Krstitelj, Zagreb 1997, str. 304;
  10. SIROVEC Stefan - Gast in MENDEN. Kroatischer Priester war Reiseführer bei zwei Romfahrten des Kolpingsbezirks, in: Mendener Zeitung, 30.Juli 1977, mit mehr Photos;
  11. ST. EWALDI GEMEINDE feierte mit kroatischen Gästen, in: Paderborner-Dom, vom 7. September 1980, mit Photos;
  12. SIROVEC dr.Stjepan, Seminar za permanentnu izobrazbu svećenika Zagrebačke nadbiskupije, u: Službeni Vjesnik Zagrebačke nadbiskupije, br. 1/1982, str. 71-74, br. 6/1983, str. 210-221; br. 6/1984, str. 201-204 i u br. 3/1987, str. 60-67;
  13. SIROVEC dr. Stjepan, Uvođenje odraslih u kršćanstvo na Veliku subotu u župnoj crkvi Sv. Marka na Griču, u: GK br. 3/1983, od 30. siječnja 1983., str. 22;
  14. SIROVEC dr. Stjepan, Etički problemi presađivanja ljudskih organa. Peti tečaj etičkog i vjerskog obrazovanja katoličkih liječnika grada Zagreba i okolice, u: GK br.9 /1984, od 20. travnja 1984, str. 20;
  15. SIROVEC dr. Stjepan, Međunarodni kongres katoličkih moralista i etičara, u: AKSA br. 39/1983, od 30. rujna 1983., str. 3-4;
  16. KROATE zelebrierte Gastmesse, in: RUHRNACHRICHTEN Nr.174, Donnerstag, 30. Jul 1981 mit Photo;
  17. GABRIĆ, Mijo, Prorok između zvijezde i razbojnika, u: GK br. 51, od 20. prosinca 1987. str. 6 s 3 fotografije (reportaža u povodu proslave 640. obljetnice župe Sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu: 1347-1987.);
  18. DRAKULIĆ Slavenka, PONOĆKA. Od samog početka sve mi je bilo jasno: ili možda ipak nije… u: DANAS (Zagrebački tjednik), od 2. siječnja 1990., str. 67-69; radi se o opisu Božićne ponoćke u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu, Nova Ves, koju je predslavio župnik spomenute crkve i župe, prof. dr. Stjepan SIROVEC;
  19. LONČAREVIĆ, Juraj, Pastoralac i znanstvenik. Razgovor s drom Stjepanom Sirovcem, župnikom i sveučilišnim profesorom, u: VERITAS br. 12/1993, str. 18-19 s fotografijom;
  20. RORA Andrej, Dr. Stjepan Sirovec – autor knjige „KATOLIČKO MORALNO BOGOSLOVLJE“, u: PANORAMA, Zagreb – 2. travanj 1995. i u Večernji list (inozemno izdanje), uskršnji broj od 15, 16, i 17. travnja 1995, str. 3; ISTO, u: S.S. Sveti Ivan Krstitelj, Zagreb 1997, str.31-37;
  21. PANDŽA Gordan, Razgovor s profesorom doktorom Stjepanom Sirovcem, sucem Metropolitanskoga suda u Zagrebu u povodu novog Vatikanskoga dokumenta „DOSTOJANSTVO BRAKA“, u: VJESNIK, ponedjeljak, 7. ožujka 2.005., str. 5;
  22. FERČEK-CEKOL Veronika, Njima se ponosimo, u: ISTA, GIMNAZIJA U KRAPINI 1812., 1907-2007. U povodu 195. obljetnice osnutka i 100. obljetnice kontinuiranoga rada, Krapina 2009, str.270, ovdje 69-87, Stjepan SIROVEC, str. 82-83.

VI. PREZIME SIROVEC

Ovo prezime nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Krapine. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u ŠVALJKOVCU kraj Krapine (općina Sveti Križ Začretje), gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Sirovec. U Hrvatskoj ih danas živi oko 290 u preko 90 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 240, pa se njihov broj od tada povećao za petinu. Prisutni su u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 47 naselja, najviše u Zagrebu (70), Koprivnici (30),, Svetom Križu Začretju kraj Zaboka (30), Josipovcu kraj Osijeka (20) i u Radoboju kraj Krapine (15)“.

Stjepan S., svećenik, župnik, sveučilišni profesor i sudac (1946.), Stanislav S., gospodarstvenik (1949.), i Štefanija S.-Mikša, pedijatrica (1953.).

Enciklopedija hrvatskih prezimena, urednik Siniša GRGIĆ, Nacinonalni rodoslovni centar, Zagreb 2008, 1.311 stranica, ovdje 935. stranica.

VII. DIPLOMSKI RADOVI PISANI POD VODSTVOM PROF. DR. SC. STJEPANA SIROVCA

  1. Mira ŠVEC, Problematika suvremenog braka, ZGB (=ZAGREB) 1994, 44 str;
  2. Franjo ŠPIRANEC, Problemi suvremenog ateizma, ZGB 1995, 43 str;
  3. Ljiljana PRESEČKI, Savjest – jezgra i svetište čovjeka, ZGB 1995, 62 str;
  4. Ana VESELIĆ, Život u vjeri, ZGB 1996, 60 str;
  5. Marica JOZIĆ, Ljubav prema bližnjemu, ZGB 1996, 58 str;
  6. Damir DEBAČ, Otajstvo Euharistije, ZGB 1996, 65 str;
  7. Snježana VLAHOVIĆ, Etika i gospodarstvo, ZGB 1996, 65 str;
  8. Ankica KEREČIN, Život je Božji dar, ZGB 1996, 58 str;
  9. Danica BLAŠKOVIĆ, Odgoj mladih za etičke i duhovne vrednote, OGULIN 1997, 49 str;
  10. Miroslav BURUŠIĆ, Religiozni odgoj djece, ZGB 1997, 78 str;
  11. Mara POPIĆ, Život i rad hrvatskog kardinala Alojzija Viktora Stepinca, ZGB 1997, 79+16 stranica fotografija iz kardinalova života;
  12. Ivan SKENDER, Sakrament pomirenja, ZGB 1997, 41 str;
  13. Anka MARKIĆ, Pučke pobožnosti, ZGB 1997, 39 str;
  14. Ljiljana POSAVEC, Kršćanska ekologija, ZGB 1998, 55 str;
  15. Dana MEZGA-ŠILIĆ, Stožerne kreposti, ZGB 1998, 48 str;
  16. Mira KRZNAR, Savjest i trauma, KRAPINA 1998, 74 str;
  17. Željko FOTIVEC, Sakramnet Sv.Potvrde, ZGB 1999, 57 str;
  18. Tihomir PALAC, Apostolat laika, ZGB 1999, 55 str;
  19. Sunčana KOLARIĆ, Etika i politika, ZGB 1999, 75 str;
  20. Zdravko ANTOLOVIĆ, Apostolat vjernika laika, VIROVITICA 2000, 55 str;
  21. Melita SRPAK, Nedjeljno euharistijsko slavlje, VARAŽDIN 2000, 54 str;
  22. Mijo STJEPANOVIĆ, Ljudska prava u enciklikama pape Ivana Pavla II. ZGB 2000, 39;
  23. Fanija JELINČIĆ, Ekologija i teološki obzori, ZGB 2000, 59 str;
  24. Jasminka ŠPANJOL, Socijalni nauk Crkve, ZGB 2000, 57 str;
  25. Mirna MARJANOVIĆ, Istinoljubivost kao moralna vrednota, ZGB 2001, 61 str;
  26. Vesna LOVRENČIĆ, Sakrament krštenja, G. ŠEMNICA 2001, 52 str;
  27. Silvana DRAGUN, Savjest i mediji, SPLIT 2001, 67 str;
  28. Josip STRUJIĆ, Bolesničko pomazanje, SPLIT 2001, 58 str;
  29. Renato SMOKROVIĆ, Sakramenti kršćanske inicijacije, ZGB 2001, 68 str;
  30. Jasna KUBICA, Odnos etike i znanosti, ZGB 2001, 77 str;
  31. Damir OSTRIŽ, Etika i politika, KOPRIVNICA 2001, 42 str;
  32. Anica JAKELJIĆ, Sakramenti svetih redova, SPLIT 2001, 70 str;
  33. Sabrina SMETKO, Poučavanje nepoučenih, ZGB 2001, 45 str;
  34. Marija OLIĆ, Sakrament svećeničkog reda, ZGB 2002, 64 str;
  35. Tomislav MARETIĆ (časnik HV), Etika i politika, ZGB 2002, 66 str;
  36. Robert ĆARAN (časnik HV), Sakrament Bolesničkog pomazanja, ZGB 2002, 54 str;
  37. Milka BARIČEVIĆ, Životopis Sv. Pavla, ZADAR 2002, 47 str;
  38. Vinko MIHALJEVIĆ (časnik HV), Blaženi Alojzije Viktor Stepinac, ZGB 2002,55 str;
  39. Olgica RISOVIĆ (majka petero djece), Dostojanstvo i poslanje žene, VIROVITICA 2003, 41 str;
  40. Javorka SAMARŽIJA, Sveti otac Dominik, NOVA GRADIŠKA 2003, 36 str;
  41. Manda SARTORI, Dan Gospodnji, SPLIT 2003, 40 str;
  42. Mila MILIČEVIĆ, viša medicinska sestra, Eutanazija, ZGB 2003, 60 str;
  43. Vjenceslav ŽAGAR, Alojzije Viktor Stepinac i Franjo Šeper – hrvatski kardinali, OSIJEK 2003, 93 str;
  44. Damir SEDLAR, Obraćenje Sv. Augustina, ZGB 2003, 53 str;
  45. Dražen ČULIG (časnik HV), Sveti Leopold Bogdan Mandić, ZGB 2003, 53 str;
  46. Srećko ŽMALEC (časnik HV), Bio-etika, ZGB 2003, 56 str;
  47. Ivan PERUS, Sveti Marko Stjepan Križevčanin, KRIŽEVCI 2004, 93 str;
  48. Tanja DASKAL, Svjetske religije i sekte, ZGB 2004, 62 str;
  49. Ivan DASKAL, Krepost bogoštovlja, ZGB 2004, 64 str;
  50. Ivan MAGIĆ (časnik HV), Religioznost i duhovnost hrvatskih vojnika i redarstvenika, JASTREBARSKO 2004, 77 str;
  51. Marijan HERCEG, Biskup dr. Josip Lang, ZGB 2004, 77 str;
  52. Nikola ŠABAN, Sveti Nikola Tavelić, BISTRA 2004, 77 str;
  53. Ranko MARKOVIĆ, Nikola Tavelić – prvi hrvatski svetac, LOMNICA 2004, 60 str;
  54. Petra PAJDAKOVIĆ, Nauk o oprostu i pomirenju pape Ivana Pavla II.,ZGB 2004, 69;
  55. Božica SAKAČ, Suvremena hrvatska obitelj, KRIŽEVCI 2004, 77 str;
  56. Ana BLAGOJEVIĆ, Istina i istinoljubivost, , ZGB 2004, 55 str;
  57. Jure SABLJO, Tri pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, ZGB 2004, 57 str;
  58. Josip MAKAR, Ozdravljenje društva u duhu Drugog Vatikanskog sabora, LEPOGLAVA 2004, 64 str;
  59. Lidija ANTUNOVIĆ, Katolička Akcija u Hrvatskoj, ZGB 2005, 80 str;
  60. Lidija BALIJA, Etika i mediji, ZGB 2005, 110 str;
  61. Marina KOVAČIĆ, Misionarke ljubavi, ZGB 2005, 86 str;
  62. Marijan ROGINA, Problem Boga u filozofiji, BISTRA 2005, 68 str;
  63. Silvijo BENAKOVIĆ, Savjest – glas Božji u čovjeku, VINKOVCI 2005, 55 str;
  64. Nada TRGOVEC, Umjetna oplodnja, VELIKA GORICA 2005, 74 str;
  65. Krunoslav KIČIMBAČI, Nauk Drugog Vatikanskog sabora o sakramentima, ZGB-Du brava 2006, 77 str;
  66. Nada PUŠKAR, Marica Stanković – utemeljitelica „Suradnica Krista Kralja“, JASTREBARSKO 2006, 58 str;
  67. Anđelka BLAŠKOVIĆ, Ovisnosti i terapija, ZGB 2006, 60 str;
  68. Marica MAMUŠA, Sakrament Euharistije, NOVI TRAVNIK 2006, 50 str;
  69. Lidija MLINARIĆ, Palijativna njega, POŽEGA 2006, 52 str;
  70. Anđelka VLADOVIĆ, Savjest, ZGB 2006, 80 str;
  71. Branko PAGADUR, Bračna ljubav prema pobudnici „Familiaris consortio“, VARAŽDIN 2006, 50 str;
  72. Biserka RENČELJ, Bogoslovske kreposti, ZGB 2006, 43 str;
  73. Andrea MANDIR, Obitelj – odgoj za vrijednosti, KOPENHAGEN 2006, 60 str;
  74. Antonija VALENČIĆ, Kršćanski odgoj djeteta, ZGB 2006, 81 str;
  75. Dražen JELOVIĆ, Blaženi dr. Ivan Merz, ZGB 2006, 86 str;
  76. Anita DRŽAIĆ, Brak i obitelj, ZGB 2006, 71 str;
  77. Božana VUKELIĆ, Duhovne vježbe Svetog Ignacija Lojolskoga, ZGB 2006, 80 str;
  78. Marijo KOSIĆ, Spolnost i krepost čistoće, ZGB 2006, 106 str;
  79. Marija GUDEK, Bio-etika, NOVA GORICA 2006, 65 str;
  80. Karmen TUTIĆ, Sveta Terezija od maloga Isusa, ZGB 2006, 50 str;
  81. Ana PAVELIĆ, Blaženstva, GOSPIĆ 2006, 47 str;
  82. Vera TENŠEK, Krepost bogoštovlja, ZGB 2006, 103 str;
  83.  

  84. Mr.sc. Damir HRŠAK, Hrvatske perspektive teologije oslobođenja, SISAK 1997, 82;
  85. Dr.med. Ana BLEDŠNAJDER, Ljubav liječi, ZGB 1998, 44 str;
  86. Dipl. ing. Branko KORBAR, Duhovni lik Sluge Božjega dra Ivana Merza, SPLIT 1999, 40 str;
  87. Prof. Ružica LAŠTRO, Položaj i uloga žene u Crkvi i u društvu, ZGB 2000, 63 str;
  88. Dipl. ing. Damir STOJIĆ, Etika i evolucija, ZGB 2001, 77 str;
  89. Prof. Maria LATHICI (Hrvatica iz Rumunjske), Grijeh i obraćenje, ZGB 2001, 58 str;
  90. Dipl. oec. Mira ZLOPAŠA, Molitva u Katoličkoj crkvi i u velikim svjetskim religijama, ZGB 2002, 80 str;
  91. Prof. Zdenka KLJAK, Etika i kultura, ZGB 2003, 103 str;
  92. Dipl. oec. Mirjana BANIĆ, Blažena majka Tereza iz Kalkute, VIROVITICA 2004, 101 str;
  93. Dr.med. Irena BILIĆ, Lik i duhovnost blaženoga Petra Favrea, SAMOBOR 2006, 83 str.
  94. Dipl. ing. Merica ČARIJA, Sakrament ženidbe, TROGIR 2006, 109 str;
  95. Dipl. pravnica i sutkinja Marija PERHOT, Za slobodu nas je Krist oslobodio, KARLOVAC 2006, 96 stranica.

VIII. IMENA I PREZIMENA REĐENIKA 1972. GODINE

 

1. ZAGREB – KATEDRALA, subota, 25. lipnja 1972. – reditelj mons. Franjo KUHARIĆ, nadbiskup zagrebački:

A. Biskupijski svećenici:

1. BRADICA Stjepan, župnik u Lasinji (biskupija SISAK);

2. ĐURIĆ Stjepan, župnik u Feričancu (biskupija Požega);

3. GRUDIČEK Ivan, župnik u Lovrečkoj Varoši (biskupija Bjelovar);

4. HALOVANIĆ Vinko, umirovljeni župnik u Belici (biskupija Varaždin);

5. HOHNJEC dr. Nikola, sveuč.prof., Zagreb (nadbiskupija Zagreb);

6. JURANIĆ Milan, župnik u Zagorskim Selima (nadb. Zagreb);

7. MEZAK Martin, župnik u Maruševcu (biskupija Varaždin);

8. KOČILA Ivan, pokojni župnik u Miholjancu (biskupija Varaždin);

9. KNEŽEVIĆ Milivoj, župnik u Orubici (biskupija Požega);

10. RAČKI mons. Josip, pokojni župnik u Feričancu (biskupija Požega);

11. ŠKVORČEVIĆ dr. Antun, biskup u Požegi;

12. ZALAR dr. Đuro, rektor crkve Sv. Martina u Zagrebu (nadb. Zagreb);

13. ZLODI Ivan, pokojni župnik u Novom Čiču (nadb. Zagreb);

14. ŽLEBEČIĆ Alojzije, župnik Krista Kralja u Zagrebu (nadb. Zagreb);

15. PATLJAK Stjepan, pokojni župnik u Šapcu (nadbiskupija Beograd);

B. REDOVNICI:

a. Isusovci:

1. Jure Bosančić,

2. Ivan Gerovac,

3. Izidor Jedvaj,

4. Franjo Korade,

5. Pero Mijić,

6. Zorislav Nikolić (pokojni),

7. Josip Opat,

8. Josip Sremić

9. Ante Vukoja;

 

b. Franjevci:

1.Budimir Cvitković, pokojni

2.Vatroslav Frkin,

3.Marijan Kovačević,

4.Marko Malović,

5.Oktavijan Nekić,

6.Željko Paurić,

7.Serafin Sabol,

8.Ivan Sesar;

9.don Jozo Kajić, salezijanac, Omiška 10, Zagreb

2. RIM, bazilika Sv. Ignacija, utorak, 10.10.1972. – reditelj kardinal Dr. Franz KÖNIG, nadbiskup Beča, Germaničari:

1. BOSSHARD, prof. dr. Stefan Nicolaus, Basel – Švicarska;

2. BROCKMANN mr. Wilhelm Josef, župnik - Paderborn – Njemačka;

3. LOCHBRUNNER, prof. dr. Manfred, župnik – Augsburg – Njemačka;

4. MANDL mons. mr. Günther, Passau, župnik i dekan, Bavarska – Njemačka;

5. NAVRATIL, dr. Fritz, bolnički župnik, Beč – Austrija;

6. RUDAS mr. Janos, Beč – Austrija (pokojni);

7. SIROVEC, prof. dr. Stjepan, Zagreb, subsidijar Sv.Križ – Hrvatska;

8. TAMASKO, mons. mr. Peter Paul, prof. u mirovini, Alba Iulia – Rumunjska;

3. ĐAKOVO, srijeda, 29.06.1972. - DOGAN, mons. prof.dr. Nikola (pokojni);

4. KLAGENFURT, srijeda, 29.06.1972. – GFERER mr. mons. Helmut, župnik u Weißenstein-u, Austrija;

5. MÜNCHEN, subota, 02.07.1972. – FINK mons.mr. Bruno, župnik u PRIENU – Bavarska -Njemačka).

 

Na vrh